Jedna od važećih definicija startup opisuje kao tvrtku koja se pretežno bavi inovacijama, odnosno nekonvencionalnim, naizgled nemogućim načinom da se nešto riješi, ali na ipak praktičan način i u razumnom vremenu. Temelji se na novim tehnologijama i uglavnom je riječ o malim grupama ljudi koji su uvjereni kako će riješiti problem na inventivan način, te da će svojim pristupom pokoriti svijet. Osim toga, startup karakteriziraju entuzijastičnost i energija kojima se pristupa projektu, kao i globalne ambicije i potencijal. Zagrebački Stratowave Connect u gore se navedenu definiciju uklapa savršeno.
Stratowave Connect vlasnika Vilka Kleina i Ivana Nikolića osnovan je 2018. godine. Predstavljajući core-business svoje tvrtke, inženjer aeronautike Vilko Klein kaže: „Imamo dva projekta i u startu smo krenuli s oba. Prvi se bavi rješenjima za dalekometne komunikacije za bespilotne letjelice na udaljenostima većima od 100 kilometara. Nije da mi otkrivamo toplu vodu. Komunikacijski sustavi za bespilotne letjelice postoje, ali su ti sustavi ovoga trenutka besmisleno skupi. Naše se rješenje bazira na komercijalno dostupnim tehnologijama i ruši sadašnje cijene na jednu desetinu. Mi smo u tom segmentu prepoznali našu šansu, budući da se tržište komercijalnih bespilotnih letjelica strahovito širi – prema nekim procjenama i 400% na europskoj i svjetskoj razini. To je strahoviti trend rasta. Imamo tehnologiju koja možda nije trenutno military grade – ipak, vjerujemo da će se naći hrpa civilnih korisnika koji si ne mogu priuštiti sadašnja rješenja po sadašnjim cijenama i mi im nudimo prihvatljive cijene proizvoda i usluga. Ako ste poljoprivrednik koji ima puno zemlje i želite se baviti inteligentnom poljoprivredom, ovaj ćete sustav platiti možda do nekoliko stotina tisuća kuna, a isti takav bi prije desetak godina koštao više milijuna eura. Temeljeći svoj sustav na postojećim komunikacijskim tehnologijama, namjera nam je pružiti cijeli spektar rješenja koja pružaju dostatan i pouzdan prijenos podataka za različite potrebe klijenata, po povoljnijoj cijeni.
Drugi projekt na kojem radimo je hibridna multirotorna bespilotna letjelica – ono što kod nas zovu dronom. Razvijamo tehnologiju koja bi našim hibridnim dronovima omogućila autonomni let od 4, 5 ili više sati. Električni više-rotorni dronovi imaju vrhunske performanse, no ne mogu dugo letjeti. Ovisno o konfiguraciji i teretu koji nose, mogu letjeti 15 do 30 minuta. Njihova je najveća prednost što mogu poletjeti i sletjeti bilo gdje. Ali, količina energije koja se može pohraniti u njihovu bateriju je konačna. I to je problem na čijem rješenju radimo – kako da im se podigne autonomija. Rješenje vidimo u hibridnom pogonu koji istovremeno koristi električni struju i energiju motora s unutarnjim sagorijevanjem. Primjerice, baterija Tesla automobila teška je oko 300 kg, i pri punoj bateriji doseg mu je oko 400 km. Ako pak imate štedljiviji auto, tih 400 km možete proći s 20 litara benzina – prevedeno u masu to je 16 ili 17 kg goriva. U jedan kilogram goriva može se spakirati 20 puta više energije nego u bateriju iste težine. Izradili smo koncept i dokazali da taj naš sustav upravljanja i energije funkcionira. U sljedećih nekoliko mjeseci planiramo krenuti u izradu prototipa.
Taj je projekt iznimno zahtjevan jer nam je potreban čitav niz stručnjaka različitih profila. U rad s nama su se prvo upustili Jasmin Juranić, koji je doktorand i asistent na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, i Josip Kovač Levantin, voditelj laboratorija za dronove zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti i komercijalni pilot Airbusa. Naša im se ideja dopala i odlučili su podržati projekt svojim radom i znanjem. Formalno sam u Stratowave Connectu zaposlen samo ja, a core team tvrtke čine ugovorom vezani vanjski suradnici koji su vrhunski stručnjaci i potencijali u svojim poljima rada. Neka bude jasno: oni nisu najamna snaga, nego ključni partneri. Bez njih se ovo ne bi događalo, a potpisanim ugovorom postat će jednakopravni suvlasnici tvrtke. Spomenuo bih još i Igora Pongraca, stručnjaka u izradi bespilotnih letjelica još iz dana Domovinskog rata. Gledajući vremensku liniju, on nam se posljednji pridružio u ovome projektu, a sada nam stvara okvir za prvu investiciju za projekt nakon što je otvorio vlastitu tvrtku u Abu Dhabiju. Igor je bio voditelj proizvodnje u Rimac Automobilima od samog začetka, a osoba je za koju praktički ne postoje nepoznanice u svijetu bespilotnih letjelica.

Od samoga početka našega rada, više se potencirao prvi projekt, dok je drugi ostao pomalo u sjeni. Stvar je jednostavna i pragmatična – naš komunikacijski sustav nastao je na 18 godina prijašnjeg iskustva i rada. Što se letjelice tiče, u startu smo bili svjesni da je ona tehnički jako kompleksna i da će tu biti teško naći nekoga da nas financira. To je i inače problem svakog startupa – financiranje.” Gorespomenutih 18 godina obuhvaća nekoliko spektakularnih projekata. Dio današnjeg tima Stratowavea 2003. godine je umrežio Zadarski kanal prilikom sveučilišne regate. Umreženo je 16 brodova, a pokrivena je površina od 100 četvornih kilometara. Klein je 2003. godine bio jedan od projektanata nove računalne mreže Instituta Ruđer Bošković. Povodom njezina svečanog puštanja u pogon, izveli su tehnološku ekshibiciju – avionski let iznad Ruđera koji je video livestreamom prenosio panoramsku sliku Zagreba. Iz istoga je aviona poslan i prvi povijesni e-mail iz zraka u Hrvatskoj. a 2014. poslali su sondu u stratosferu i pri tome zadržali kontinuirani HD link na udaljenosti od 40 kilometara.
U tvrtku su sredstva stigla putem nekoliko natječaja i programa financiranja. Tijekom 20 mjeseci prikupili su impresivnih 150.000 eura. Vilko Klein pojašnjava: „Iza svega toga je konstantan rad. Kad se javite na natječaj, nema obećanja da ćete proći. Bilo je neizvjesnosti, no uspjeli smo. Vjerovali smo u sebe, znali smo što imamo i da nismo u kategoriji prodavača magle. Ljudi su nam povjerovali i podržali nas. Tu bih posebno pohvalio ACT Grupu iz Čakovca, koja nam je prva odobrila sredstva kroz projekt ‘Pokreni nešto svoje’. Ja sam bio čak i malo impresioniran našim timom i projektom, jer smo u konkurenciji od 317 prijava bili jedan od sedam dobitnika. To nam je dalo dodatni poticaj, po pitanju morala i samouvjerenja.”
Od velike koristi im je bio i predakceleracijski program Zagrebačkog inovacijskog centra. Program osigurava intenzivnu edukaciju, mentorstvo, infrastrukturu, promocijsku podršku i umrežavanje, a najboljim startup-ovima dodjeljuje i bespovratna financijska sredstva.

Filter Categories
all

„ZICER-ov Startup Factory u Zagrebu nam je jako puno pomogao. Kada smo Ivan Nikolić i ja pokrenuli startup, imali smo svaki preko 40 godina, moglo bi se reći da smo bili veterani. Ali, znanja i vještine koje smo usvojili kroz radionice ZICER-a – koje su i zahtjevne i kvalitetne – su nam bila od velike koristi. Tu smo naučili kako predstaviti tehničku ideju ekonomistu. To nije nimalo lako. Mentori su bili vrlo direktni: netko tko misli investirati u vas, njemu vaša tehnologija i vaše rješenje može biti vrlo simpatično, ali njih će uvijek zanimati gdje je tu novac. Objasnili su nam na što se fokusirati u razgovoru i prezentaciji, i to nam je pomoglo.
Meni su ta mentorstva dosta pomogla, jer ja sam više tehnički tip. Ja sam geek koji razmišlja o formulama, jednadžbama, kablovima, računalnom kodu, elektroničkim modulima… odmah bih izvadio tablice, grafikone, pričao o ponašanju sustava, dometima i ovome i onome. Ekonomiste to ne zanima. Na osobnoj mi je razini pomoglo da shvatim kako se nekome tko ima sredstva za ulaganje može jako sviđati ideja o dronu koji može letjeti 5 sati, no njega ne zanima na koji način to radi. Mene će pustiti da brinem o tom dijelu. Njega zanima samo da ta letjelica stvarno poleti.”
Uloženi rad i znanje počeli su se kapitalizirati. Ocjenjujući proteklo razdoblje i vrijeme pred njima, Klein kaže: „Preko DOK-ING-a, a za njihovog klijenta, radimo komunikacijske sustave. Imali smo suradnju i s više institucija. Jako smo puno radili da bi došli do prvih ugovora, do prvih realizacija i isporuka. Radili smo i neke druge, manje stvari – ekspertize za naše naručitelje, studije izvedivosti. No nakon dvije godine ustrajnog rada došli smo do toga da smo počeli prodavati rješenja iz našeg komunikacijskog programa i tu smo jako zadovoljni. Očekujem da ćemo ove godine napraviti nekoliko vrlo jakih i vidljivih pomaka: vjerujem da će tijekom ove godine naš hibridni dron poletjeti i da ćemo nastaviti razvijati naše komunikacijske sustave i rješenja, te proširiti bazu klijenata. Ima tu još nekih stvari, no kako su trenutno u fazi pregovaranja, ne bih o njima govorio. Definitivno radimo dalje.”

Skip to content